KAKO JE POČELO?
Imajući u vidu da je FNRJ nasledila nedovoljan broj ekonomista sa visokoškolskim obrazovanjem, i to da se u tom periodu u Srbiji stručno obrazovanje sticalo u Ekonomsko-komercijalnoj visokoj školi, osnovanoj u Beogradu, 1937. (od 1947. Ekonomski fakultet BU) kao i na nižim nivoima (srednje škole i abiturijentski kursevi), očigledno je zašto su novi društveni uslovi i brz razvoj društva nakon Drugog svetskog rata otvorili pitanje neophodnosti promene i prilagođavanja celokupnog društvenog sistema novim uslovima.
U tom periodu, preduzeća koja su do tada često vodila nedovoljno stručna i kvalifikovana lica (1953. bilo je samo 1,1% direktora sa fakultetskom diplomom), i koja nisu mogla da odgovore sve složenijim problemima društvenog i privrednog razvoja, kao i ograničena moć Ekonomskog fakulteta da iškoluje dovoljan broj stručnih kadrova, pokrenula su pitanje neophodnosti formiranja viših ekonomsko-komercijalnih škola.
U takvim okolnostima Društvo ekonomista Srbije, zajedno sa privrednim komorama (Saveznom spoljnotrgovinskom komorom, Saveznom industrijskom komorom i Trgovinskom komorom Srbije) i bankama u Beogradu (Narodnom bankom, Jugoslovenskom investicionom bankom i Savezom komunalnih banaka Srbije) uz konstataciju da je školstvo ekonomskog usmerenja nerazvijeno, da sprema kadrove opšteg profila, da je skupo i da u privredi postoji široka lepeza radnih mesta koja ne zahtevaju ekonomiste sa fakultetskom spremom, daje inicijativu za osnivanje viših ekonomsko-komercijalnih škola. Skupština Srbije u prvoj polovini 1956. donela je Zakon o višim školama, a nedugo nakon toga i Odluku o osnivanju viših komercijalnih škola u Beogradu i Nišu.
Očekivano je da se osnivanjem ovih viših škola omogući školovanje kadrova više stručne spreme profila orijentisanih na poslove iz oblasti ekonomije preduzeća, ali i da se popuni praznina između srednje i visoke stručne spreme. Takođe, očekivano je i da se optimizuje priliv školovanih ekonomista u privredne organizacije, kao i da se skrate vreme i troškovi njihovog školovanja što bi dovelo i do pojeftinjenja školovanja. Rešavanje osnovnih zadataka bi se svakako olakšalo i njihovom prisnijom saradnjom s privrednim i drugim organizacijama (usavršavanje kadrova, obogaćivanja nastave iskustvima iz prakse), što je i bilo uputstvo ovim školama.
Kraj ovog perioda predstavlja početak rada Škole u Beogradu. Ona je započela svoj rad 1. novembra 1956. i ovaj datum praktično predstavlja početak postojanja današnje Beogradske poslovne škole - visoke škole strukovnih studija.
VIŠA EKONOMSKO-KOMERCIJALNA ŠKOLA
Usvajanjem nastavnog plana i programa od strane Saveta za školstvo, stvorili su se uslovi da 1. novembra 1956. započne rad Škole u Beogradu, koja je ubrzo nakon toga dobila naziv Viša ekonomsko-komercijalna škola.
VIŠA FINANSIJSKO-KNjIGOVODSTVENA ŠKOLA
Uslovi koji su postojali u privredi i društvu, kao i struktura finansijsko-knjigovodstvenog kadra, nametnuli su potrebu za određenim akcijama koje su se, između ostalog, ogledale i u potrebi za njihovim školovanjem. Aktom osnivanja postavljeni su osnovni zadaci u obrazovanju kadrova sa višom školskom spremom iz oblasti finansijskog i materijalnog poslovanja, kao i knjigovodstva. Škola nije imala odseke, već su se studenti u III i IV semestru blago usmeravali za proizvodna preduzeća, poljoprivredu, zemljoradničke zadruge i promet (trgovina, ugostiteljstvo i turizam).
VIŠA ŠKOLA ZA SPOLjNU TRGOVINU
Okolnosti u privredi i društvu koji su nametnuli potrebu i za ostalim višim školama, doveli su do uspostavljanja Više škole za spoljnu trgovinu. Naime, Spoljnotrgovinska komora Jugoslavije došla je do zaključka da je pored nedovoljnog broja spremnih i sposobnih radnika u spoljnoj trgovini, turizmu i carini, bila nepovoljna i njihova kvalifikaciona struktura. Takođe, malobrojan i nedovoljno stručan stari kadar, koji je bio nedorastao novim uslovima trgovanja, imao je poseban problem u vidu nepoznavanja stranih jezika, pa je bilo potrebno da bude zamenjen mladim ljudima, koji će poznavati strane jezike i učiti trgovati na nov način.
INTEGRACIJA
Odgovarajući na privredne i društvene okolnosti pokrenuto je pitanje racionalizacije mreža viših škola u Srbiji. Radne zajednice triju viših škola ekonomskog smera u Beogradu, odnosno Više ekonomsko-komercijalne škole, Više finansijsko-knjigovodstvene škole i Više škole za spoljnu trgovinu, povele su na tu temu dijalog. Njihovi zborovi održani 20. maja 1968. rezultirali su odlukom o integraciji sve tri škole u jednu, Višu ekonomsku školu, čiji će osnovi zadatak biti školovanje ekonomista sa višom stručnom spremom. Pored toga, očekivanja od nove Škole su i da se bavi stručnim osposobljavanjem zaposlenih kadrova na ekonomsko-komercijalnim poslovima i organizacijom istraživačkog rada u oblasti privrednog poslovanja i kadrovskih problema, kao i pružanjem neposredne pomoći radnim organizacijama.
VIŠA EKONOMSKA ŠKOLA
Viša ekonomska škola sa sedištem u Beogradu, kao jedinstvena visokoškolska ustanova počela je rad 1. oktobra 1968. godine. Integrišući se u jednu visokoškolsku ustanovu, kolektivi triju viših škola želeli su da ostvare izvesne ciljeve: da se približe interesima privrede i školskim institucijama koje obrazuju kadrove za privredu i javne službe, da profil kadrova usmere ka savremenim potrebama privrednih organizacija koje su, uvođenjem novih sredstava za rad, stvorile prostor za specijaliste, kao i da ubrzaju ekonomski razvoj, ostvare efikasnije studiranje i racionalnije trošenje sredstava za obrazovanje.
VIŠA ŠKOLA ZA PRIMENjENU INFORMATIKU I STATISTIKU
Paralelno sa radom Više ekonomske škole u Beogradu, radila je i Viša statistička škola iz Beograda, koja je osnovana uredbom SIV-a još 1958., kao škola saveznog značaja. Škola je finansirana iz Saveznog budžeta i radila je do aprila 1966. kada je zajedno sa ostalim školama čiji je osnivač bio SIV izgubila taj status, koji pravno nije bio rešen do 1976. Iste godine je došlo do integracije sa Višom školom za primenjenu informatiku.
VIŠA ŠKOLA ZA EKONOMIJU I INFORMATIKU
Integracijom Više ekonomske škole i Više škole za primenjenu informatiku i statistiku, osnovana je Viša škola za ekonomiju i informatiku (1987. godine). Osnovni ciljevi njihovog programskog i prostornog povezivanja bili su povezivanje ekonomije i informatike radi stvaranja poslovnog sadržaja na kome će se zasnivati proces obrazovanja; savremeno i standardno obrazovanje stručnih profila koji će odgovarati potrebama modernog poslovanja; brži razvoj istraživačke delatnosti i njeno potpunije povezivanje s obrazovnom delatnošću; racionalnije korišćenje kadrova i sredstava rada.
VIŠA POSLOVNA ŠKOLA
Viša poslovna škola nastala je kao rezultat višedecenijskog rada, posebno iskustava integrisanih škola i iskustva negovanog u nekoliko poslovnih škola čiji su nastavni planovi poslužili za utvrđivanje koncepcije rada, planova, programa i metodologije pri transformaciji iz Više škole za ekonomiju i informatiku u Višu poslovnu školu.
BEOGRADSKA POSLOVNA ŠKOLA
Na osnovu Zakona o višoj školi (čl. 83) i Statuta Više poslovne škole (čl. 122), Upravni odbor Više poslovne škole, na sednici od 24. maja 2002. godine, doneo je Odluku o promeni naziva i proširenju delatnosti; Škola je dobila naziv Beogradska poslovna škola, uz saglasnost Vlade Republike Srbije, Odlukom od 22. avgusta 2002. godine.
Za nepunih pedeset godina rada, uz sistematske integracije i permanentni organizacioni, programski i kadrovski razvoj, stvoren je sistem obrazovanja koji učestvuje u globalnoj ekonomskoj konkurenciji rada i kapitala i koji je za svega tri godine potvrdio ispravnost odluka, i Upravnog odbora Škole i Vlade RS, o promenama upravo priznanjem koje je Škola dobila od državnih organa. Perspektiva joj je zasnovana na ažurnom i standardnom radu, a reči povodom njene šezdesetogodišnjice ne odnose joj se samo na prošlost i aktuelno stanje, već na bližu i dalju perspektivu kolektiva.
U tom kontekstu razumevanja i tumačenja aktuelnog stanja i budućnosti Škole, najbolji su dokazi studijski programi njenih pet odseka: Poslovna informatika i elektronski biznis; Menadžment; Finansije, računovodstvo i bankarstvo; Marketing i trgovina; Porezi i carine.
BEOGRADSKA POSLOVNA ŠKOLA – VISOKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA
Kontinuitet u radu, duga tradicija i iskustvo, osavremenjeni nastavni programi, izuzetni uslovi studiranja i tehničke mogućnosti, činili su BPŠ-VŠSS jednom od najatraktivnijih i najvećih škola ovog tipa, ne samo u Srbiji, već i na Balkanu.
BPŠ-VŠSS je prateći domaće i svetske trendove, iz multidisciplinarnih naučnih oblasti informatičkog, ekonomskog i pravnog usmerenja, promovisala je koncept primenjenih studija, izgrađujući upravo one veštine i sposobnosti kod studenata koje je zahtevalo savremeno društvo.
Škola je realizovala nastavu na sedam akreditovanih studijskih programa na osnovnim strukovnim studijama, kao i na dva studijska programa na specijalističkim strukovnim studijama i jednom studijskom programu na master strukovnim studijama. Odlikujući se velikom fleksibilnošću, Škola je permanentno usklađivala svoj obrazovni koncept sa savremenim kretanjima, koja su se se dešavala na evropskom polju obrazovanja i sa zahtevima koji su dolazili sa tržišta. U tom kontekstu, Škola je akreditovala dva nova studijska programa na master strukovnim studijama iz oblasti Informacionih tehnologija i Javne uprave.